UPIP Žepče

petak, 13 Novembar 2015 10:28

U Mostaru 12.11.2015. godine održan sastanak TOT tima AgroMAP mreže, kako javlja portal www.agromap.net. Sastanak je održan u prostorijama LINKa Mostar koji je sa Udrugom Poduzetnika i poslodavaca Žepče koordinator AgroMAP mreže za područje Hercegovine.

Na sastanku se razgovaralo o opremi i korištenju opreme u okviru Mašinskog prstena AgroMAP mreže, kao i prerastanju mreže u AgroMAP Klaster na sto su članovi pozitivno reagirali. Razgovaralo se i o povećanju upošljavanja u okviru mreže kao i suradnji sa naučnoistraživačkim institucijama.

Također su članovim TOT tima dali smjernice u kojem pravcu treba ići mreža i koje principe trebaju poštovati svi članovi.

utorak, 10 Novembar 2015 11:27

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Službene novine Federacije BiH“, br. 41/01, 22/05 i 9/08), Strategijom jačanja funkcije posredovanja u javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, te ciljevima iz Programa rada Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2015. godinu, Programa novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju, mjera „Sufinanciranje troškova penzijskog i zdravstvenog osiguranja za registrirane poljoprivredne obrte“ Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Sporazuma o suradnji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog zavoda za zapošljavanje sačinjen je Program sufinanciranja samozapošljavanja i zapošljavanja u oblasti poljoprivrede 2015 (u daljem tekstu: Program).
Za realizaciju Programa predviđena su sredstva u iznosu od 3.000.000,00 KM koje će osigurati Federalni zavod za zapošljavanje (u daljem tekstu Zavod) - u iznosu od 1.500.000,00 KM i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu Ministarstvo) - u iznosu od 1.500.000,00 KM.
Realizacija Programa provodit će se zajedno sa kantonalnim službama za zapošljavanje (u daljem tekstu Služba).


J A V N I   P O Z I V

Cilj Programa

Omogućiti poticaj za osobe sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH radi samozapošljavanja i zapošljavanja u novoregistriranim i već postojećim poslovnim subjektima (obrtima) u oblasti poljoprivrede.
Ciljna grupa
Ciljna grupa/korisnici sredstava su osobe prijavljene na evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH, te u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata, bez obzira na stepen obrazovanja i dob, a koja će po odobravanju sredstava registrirati i održati registriranom poljoprivrednu djelatnost u trajanju od najmanje 36 mjeseci i/ili koje će se zaposliti u novoregistriranim ili već postojećim poljoprivrednim obrtima.
U Programu ne mogu učestvovati nezaposlene osobe koje su već koristile kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda i/ili Službe radi pokretanja djelatnosti i osobe kojim je naložen povrat ostvarene novčane podrške iz Programa Ministarstva.
U Programu ne mogu učestvovati nezaposlene osobe koje su odjavile poljoprivrednu djelatnost od 2.7.2015.godine.
U Programu ne mogu učestvovati poslodavci (već postojeći poljoprivredni obrti radi zapošljavanja nezaposlenih osoba) koji su koristili kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda ili Službe a nisu ispoštovali obaveze u skladu sa zaključenim ugovorima, odnosno nisu zaposlili predviđen broj radnika i ne vraćaju redovno dobivena sredstva.
Poticajna mjera
Zavod će iz zajedničkih sredstava osobama, kojima se odobre poticajna sredstva, nakon što registriraju poljoprivrednu djelatnost i otpočnu sa radom mjesečno isplaćivati/refundirati poticajna sredstva:
 

  • u visini od 100% iznosa obaveznih doprinosa (132 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) prvih 12 mjeseci (I godina),
  • u visini od 50% iznosa obaveznih doprinosa (66 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) u periodu od 13 do 24 mjeseca (II godina),
  • u visini od 50% iznosa obaveznih doprinosa (66 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) u periodu od 25 do 36 mjeseci (III godina),
  • u visini od 75% iznosa obaveznih doprinosa (99 KM, odnosno ako se registrira obrt sa knjigovodstvenim servisom, taj iznos se dodatno povećava do 50 KM) u II i III godini u slučajevima gdje su aplikanti žene ili mlade osobe dobi do 35 godina.

U slučaju zapošljavanja nezaposlene osobe u novoregistriranim obrtima (najviše jedno lice po obrtu) mjesečno će se isplaćivati / refundirati i iznos obaveznih doprinosa na i iz plaće zaposlenih (132 KM) u trajanju od šest (6) mjeseci.
U slučaju zapošljavanja nezaposlene osobe u već postojećim poljoprivrednim obrtima (najviše jedno lice po obrtu) mjesečno će se isplaćivati / refundirati i iznos obaveznih doprinosa na i iz plaće zaposlenih (132 KM) u trajanju od dvanaest (12) mjeseci.
Pored toga fizičkim licima tj. novoregistriranim poljoprivrednim obrtima iz sredstava Zavoda sufinansirat će se i neophodni troškovi pokretanja djelatnosti (troškovi registracije, ljekarskog uvjerenja, taksa, opreme / sredstava za rad i sl.) u iznosu od 200 KM, a isplatit će se po izvršenom pravdanju utrošenih sredstava uz isplatu prvog dijela mjesečne refundacije.

Prijava na Javni poziv

Fizičko lice (nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva) se prijavljuje za učešće u Programu putem web portala Zavoda: www.fzzz.ba i web stranice Ministarstva: www.fmpvs.gov.ba  te u elektronski obrazac prijave unosi lične podatke i podatke o poslovnoj ideji koju namjerava realizirati, te eventualno podatke o osobama koje želi zaposliti.
Nakon izvršene prijave, a najkasnije u roku od 60 dana, fizičko lice (nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva) dostavlja Službi otisnut i svojeručno potpisan Obrazac prijave uz koji obavezno dostavlja:

  • ovjerenu kopiju rješenja o registraciji djelatnosti, čiji datum je nakon datuma apliciranja na Javni poziv (za novoregistrirane)
  • kopiju identifikacijskog broja (kopiju uvjerenja o poreznoj registraciji),
  • podatak o osnovici za obračun obaveznih doprinosa u skladu sa zakonskim propisima
  • kopiju prijave na obavezna osiguranja u Poreznoj upravi Federacije BiH (Obrazac JS 3100)
  • ovjerenu kopiju ugovora o radu i kopiju prijave na obavezna osiguranja u Poreznoj upravi Federacije BiH (Obrazac JS 3100 ) za lica koja eventualno zapošljava ili sa kojima registrira djelatnost,
  • broj računa u poslovnoj banci (kopiju ugovora sa poslovnom bankom) na koji će se sredstva doznačiti
  • potvrda o upisu obrta u registar poljoprivrednih gazdinstava i registar klijenata.

Poslodavac – poljoprivredni obrt registriran prije Javnog poziva se, također, može prijaviti za učešće u Programu putem web portala Zavoda: www.fzzz.ba i web stranice Ministarstva: www.fmpvs.gov.ba , i to za sufinanciranje zapošljavanja jedne (1) nezaposlene osobe, te u prijavu unosi svoje podatke i podatke o osobi koju namjerava zaposliti (kanton prebivališta osobe, mjesto rada, i dr.)

Osnovne informacije o postupcima, proceduri i aktivnostima iz Programa, nezaposlena lica dobivaju u Zavodu/Ministarstvu i Službi, odnosno putem e-mail adrese Zavoda: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. te e-mail adrese Ministarstva Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Nezaposlena lica se, također, mogu obratiti za pomoć Ministarstvu/Službi prilikom ispunjavanja elektronskog obrasca prijave.

Cjelokupan tekst Programa je dostupan na web portalu Zavoda: www.fzzz.ba i web stranici Ministarstva: www.fmpvs.gov.ba . 
Javni poziv se objavljuje 9.11.2015. godine u 9,00 sati, a ostaje otvoren do potpisivanja ugovora u vrijednosti raspoloživih sredstava utvrđenih Programom.

 

četvrtak, 05 Novembar 2015 09:46

U okviru suradnje Vanjsko trgovinske komore BiH i Komore Albanije, a u realizaciji agencije Bosnaexpres sa partnerima, pozivamo privrednike da se prijave za organiziranu kolektivnu posjetu Međunarodnom sajmu u Tirani, koji se održava od 21 - 24. Novembra 2015.

Tijekom Sajma, u subotu,  biti će organiziran poseban susret privrednika BiH i Albanije. Više informacija možete vidjeti ovdje: „Ponuda i program putovanja“.

srijeda, 04 Novembar 2015 15:30

Uzgajivači šećerne repe u SAD su u teškoj situaciji, jer američke prehrambene kompanije sve više izbjegavaju genetski modificirane usjeve (GMO), izvještava Reuters.

U prošlih sedam godina, američki uzgajivači, od kojih je većina u Minessoti, Sjevernoj Dakoti, Michigenu i Idahu, prešli su na GMO usjeve koje proizvodi kompanija Monsanto i još neke druge, u sklopu nastojanja povećanja prinosa i smanjivanja troškova.

U trenutku kada raste negativno raspoloženje javnosti prema GMO usjevima i povećava se uvoz šećera od šećerne trske, udio uzgajivača šećerne repe na američkom tržištu je pao na najniži nivo ikada registriran.

Udio domaćih uzgajivača u svim isporukama šećera u SAD je u prošloj fiskalnoj godini pao na ispod 41 posto od ukupno 11,8 milijuna tona u SAD, što je povijesni minimum, i znatno manje u odnosu na udio od 47 posto u 10,4 milijuna tona iz 2008. godine, kada su biotehnološka sjemena puštena u komercijalnu prodaju.

Pod pritiskom potrošača, neke kompanije obećale su da će izbaciti GMO sastojke iz svojih pojedinih proizvoda, navodi britanska agencija.

utorak, 03 Novembar 2015 22:02

Uvjeti u tlu nisu uvijek povoljni za usvajanje hranjiva od strane biljke, bez obzira na to što su ona neophodna za njezin pravilan rast, razvoj i ostvarenje prinosa. Biljna hranjiva biljke mogu usvajati samo iz otopine tla koja mora biti povoljne pH reakcije. Reakcija tla najbolje se utvrđuje kemijskom analizom tla i izražava se kao pH vrijednost. Prema tome koje su vrijednosti u pitanju, pH vrijednost može biti alkalna, neutralna ili kisela.

Na tablici je pokazan raspon u kojima se kreće pH vrijednost u svim tlima. Većina poljoprivrednih tala ima pH vrijednost između pH 5 i pH 8. Ako su pH vrijednosti preniske ili previsoke, dolazi do poremećaja u usvajanju biljnih hranjiva iz tla.

Uzroci kiselosti tla:

  • kiselost se razvila od matičnog supstrata koji je kiseo,
  • dio kalcija ispire se oborinama (100-400 kg/ha godišnje),
  • korijenje izlučuje ione vodika i kiseline,
  • razgradnjom organske tvari oslobađa se vodik,
  • uporaba gnojiva, jer je većina tvari koje sadrže dušik kisela,
  • fungicidi koji sadrže sumpor,
  • iznošenje kalcijevog oksida u biljnoj masi prinosa (18-350 kg/ha CaO).

Tla koja nemaju optimalnu pH vrijednost (6,5-7,5) dolazi do smanjenja i poremećaja u rastu i razvoju biljaka, što na kraju dovodi do značajnog smanjenja prinosa i kvalitete uzgajanih kultura.

Reakcija tla, bilo da je kisela ili alkalna, direktno ovisi o sadržaju kalcija u tlu, strukturi tla i sadržaju humusa. Ako je pH vrijednost tla previše niska (kisela), da bi se kiselost dovela u okvire pristupačnosti za biljke, potrebno ju je popraviti. Mjera za smanjenje kiselosti tla, čime se odmah poboljša i usvajanja hranjiva iz tla, zove se kalcizacija (kalcifikacija), a obavlja se dodavanjem vapnenih materijala, odnosno materijala koji u visokom postotku sadrže kalcij. Kalcij u ovom slučaju igra ulogu regulatora plodnosti tla i smanjenja njegove kiselosti iako je on biogeni element neophodan za normalan rast i razvoj biljaka.

Na tlima kisele reakcije i u područjima s oborinama višim od 700 do 800 mm godišnje, javlja se u pravilu gubitak kalcija, a time i nedostatak za biljke. U područjima s većim oborinama ispiranje kalcija može biti od 80 do 100 kg godišnje, a što je više oborina i ispiranje se povećava. Osim ispiranjem, kalcij se iz tla iznosi prinosima kulturnih biljaka i korovima.

Radi uvida u stanje tla neophodno je obaviti kontrolu plodnosti kemijskom analizom tla, kojom se utvrđuje i stanje kiselosti. Kad se analizom utvrdi niska pH vrijednost tla, potrebno je obaviti kalcizaciju. Kalcizacija se može obavljati meliorativno ondje gdje je na tlima težeg mehaničkog sastava uzrok slabe plodnosti nedostatak kalcija, a može biti dopunska mjera u slučaju kad se utvrdi da je nedostatak kalcija nastao ispiranjem ili iznošenjem biljnim vrstama.
Povećanje pH vrijednosti tla vršimo dodavanjem krečnjačkog (vapnenog) materijala u zemljište, idealno bi bilo kada taj materijal nebi bio veće granučacije od 1 mm ili barem da je takva granulacija zastupljena u materijalu više od 80%, radi ravnomjernijeg unošenja u tlo i njegovog otapanja. Osim što klacizacijom povećavamo pH vrijednost, kalciji koji se nalazi u materijalu za kalcizaciju je i biogeni elment te je i ključni faktor formiranja i održavanja stabilne mrvičaste strukture tla, a ona je također temelj visoke plodnosti tla.

Vrijeme primjene

Kalcifikacija se obavlja kada na njivama nema usjeva, najbolje u vrijeme zaoravanja strništa ili pripremi zemljišta za sadnju trajnica. Materijal treba u potpunosti izmiješati u obradivom sloju, što je moguće dublje, kako bi bio što bliže korijenovu sustavu. Mjesec dana nakon kalcizacije potrebno je odvojeno unijeti organska i mineralna gnojiva bogata fosforom i mikroelementima.

Djelovanje kalcifikacije traje u prosijeku 6-7 godina. U rodnim voćnjacima i vinogradima kalcizaciju je najbolje provesti u periodu mirovanja vegetacije, odnosno u zimskom periodu ili početkom proljeća.
Dopunska kalcizacija se obavlja ovisno o tlu i zahtjevima kultura prema kalciju svakih par godina. U ekološkoj proizvodnji prihvatljivije je provođenje dopunske kalcizacije zbog stalnog održavanja optimalnog pH tla i dovoljne opskrbljenosti tla kalcijem.

Prije same kalcizacije trebalo bi napraviti analizu tla, kako bi znali koju količinu kalcija treba dodati. Nekvalitetnom primjenom može doći do mineralizacije humusa i pada produktivnosti tla.

petak, 30 Oktobar 2015 09:05

U okviru projekta ECO FOOD TURA, korisnici i partneri na projektu posjetili su Udrugu poduzetnika i poslodavaca Žepče, te je za njih organizirana praktična obuka na opremi za destilaciju ljekovitog bilja i proizvodnju eteričnih ulja.

U okviru projekta planiraju se opremiti dva informacijsko edukacijska centra u Drenovcima (HR) i Tesliću (BiH), jedan dio opreme se odnosi i na opremu za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja (destilatori i sušare). Iz tih razloga upriličena je praktična obuka korisnika i članova projektnog tima.

subota, 24 Oktobar 2015 20:35

Stajski gnoj je vrlo kvalitetno gnojivo koje sadrži dušik, fosfor, kalij, kalcij i magnezij.
Dobro pripremljen zreo stajski gnoj sadrži do 35% humusa.

Zanimljivo je da jedno govedo težine 500 kg može proizvesti godišnje do 20 tona stajskog gnoja, konj oko 10 tona, svinja oko 2 tone. U najkvalitetnije svakako spada gnoj peradi i goveđi dok svinjski gnoj nije baš kvalitetan. Stajski gnoj je više dušično i kalijevo amanje fosforno gnojivo.

Za kvalitetnu gnojidbu poljoprivrednih površina stajskim gnojem trebalo bi pravilno rasporediti onoliko gnojiva koliko analiza zemljišta to pokaže. Ova se hranjiva nalaze u organskom obliku te im je potrebno duže vrijeme da postanu pristupačna biljkama. Iskorištenost je u:

  • 1 godini 50%;
  • 2 godini 30% i
  • 3 godini 20%

U stajnjaku su uz vodik, kisik i ugljik, najzatupljeniji spojevi dušik, fosfor, kalcij i kalij. Radi zaštite zdravlja ljudi i životinja, gnojište treba biti od staje udaljeno najmanje 50 m, od stambene zgrade najmanje 100 m, a od bunara najmanje 50-100 m.

Gnojište mora biti nizvodno od bunara! Dubina gnojišta treba biti od 1 do 1.5 m. Odgovarajući pad dna gnojišta iznosi 2-3% (2-3 cm na svaki dužinski metar). Gnoj se slaže do visine od 2 m. Potrebna površina gnojišta iznosi 4.8 – 8.3 m3 po grlu (~5-8m3/grlo).

Stajsko gnojivo je i nositelj patogena.
Preživljavanje patogenih bakterija u gnoju ovisi o temperaturi, pH, vlažnosti, vrsti mikroorganizama. Tako na primjer uzročnik HOC-a preživi 2 tjedna na pašnjaku, salmonele u istim uvjetima prežive i do godinu dana…

Kruti gnoj ne zagađuje tlo. Tekući gnoj koji se prska u obliku umjetne kiše može zagaditi vode temeljnice (patogeni mikroorganizmi!) i izazvati degradaciju tla (razvoj truležnih procesa).

Stajsko gnojivo se nemože potpuno zamijeniti peletiranim organskim gnojivima, peletirana organska gnojiva nemju mikroorganizme koji poboljšavaju „mikro floru“ zemljišta. A mikroorganizmi uneseni u zemljište preko zrelog stajnjaka razgrađuju nepristupačne hranjive meterije i prevode ih u biljci pristupačnu hranu.

petak, 23 Oktobar 2015 12:31

U prostorijama Vanjsko trgovinske komore Bosne i Hercegovine 22.10.2015 godine,  održan je poslovni forum i sastanci BiH i Tajvanskih privrednika. Ovom događaju prisustvovali su predstavnici Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče, te predstavnik  žepačkog  „Agrofarma“. 

Prisutnima se obratio predsjednik Vanjsko trgovinske komore BiH gospodin Nemanja Vasić koji je u kratkom obraćanju istakao da je misija Komore da neprekidno unapređuje privredne odnose naše zemlje i naših kompanija sa svim poslovnim partnerima u inozemstvu i da je jučerašnji događaj samo jedan u nizu nastojanja Komore da na najbolji mogući način ispuni svoju misiju.  Ispred Tajvanske delegacije obratio se potpredsjednik Kineske asocijacije za međunarodnu ekonomsku suradnju, g-din. Fred Huang.

Nakon završenog poslovnog foruma uslijedili su bilateralni sastanci bosansko hercegovačkih i tajvanskih firmi.

Učešće na ovom događaju samo je jedna u nizu aktivnosti koju provodi Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče s ciljem poticanja suradnje i posredovanja u povezivanju sudionika važnih za gospodarski razvoj općine Žepče, regije Centralna Bosna i Bosne i Hercegovine u cjelini.

četvrtak, 22 Oktobar 2015 20:35

U prostorijama UPIPa Žepče 21.10.2015 održan sastanak (radionica) članica kluba Žepče Mrežae žena na teme „Pisanje projektnih prijedloga“ i „Pasoš kompetencija“. Radionicu je vodio Almir Paočić, diplomirani ekonomista i certificirani savjetnik za Pasoš kompetencija, iz Tuzle. Radionica je bio vrlo koristan sadržajan korisnicima. Radionici se odazvalo 19 osoba, iz Žepča i Zavidovića.

srijeda, 21 Oktobar 2015 11:46

Puževi u pojedinim godinama mogu nanijeti velike štete,posebno povrću. Hrane se svim vrstama povrća,osim lukom i češnjakom.

Najveće štete su za vlažna vremena,posebice noću. Istraživanja su dokazala da najveće štete tijekom noći pričinjavaju između 21 i 1 sat. Štete su lako uočljive jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove, odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.
Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupušnjače tj. traže sočne mlade listove, a vrlo često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najčešće se hrane lišćem, u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.
Puževi se dijele u dvije velike skupine – puževi golaći i puževi s kućicom.
Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem,a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira. Među štetnike povrtnih kultura ubrajamo puževe čija se veličina tijela kreće od 5-15 mm. Na glavi im se nalaze dva para ticala. Na vrhu duljeg para smještene su oči. Kod nekih puževa golaća prisutna je samooplodnja. Ti puževi su iz roda Limax i Arion.
Najveći štetnici među puževima golaćima su iz rodova: Milax, Arion, Limax i Deroceras. Osim ovih puževa vrlo česti gosti u povrtnjacima su i puževi s kućicom. Posebno su značajne dvije vrste i to: Helix pomatia – vinogradarski puž i Helix nemoralis – (vrsta slična prethodnoj vrsti samo nešto manjih tjelesnih dimenzija).

Zaštita

Puževi oštećuju biljke u njihovim različitim fazama razvoja. Njihova oštećenja su osobito kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja. Na odraslim biljkama puževi stružu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.
Mehaničke mjere provode se uglavnom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sastoje u uporabi različitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa, te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo, odnosno stopalo puža. Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mjere zaštite su: živo i gašeno vapno, pepeo, mineralna gnojiva, piljevina i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).
Kemijske mjere zaštite povrtnih kultura od puževa sastoje se u primjeni kemijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najviše korist pripravak pod nazivom Pužomor. Postavljene mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.


Warning: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable in /home/upipzepce/public_html/templates/fw_mazaya/html/com_k2/default/user.php on line 292
Stranica 13 od 20

O nama

HTML 5Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče osnovana je 1999.godine kao nevladina, neprofitna organizacija. Osnivači udruge su privrednici općine Žepče. Udruga djeluje na principu dragovoljnog učlanjenja pravnih osoba-poduzetnika, fizičkih osoba, nezaposlenih žena, mladih i ostalih koji žele zajednički raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u općini Žepče, ali i šire.

kontakti

Gdje se nalazimo

EU.jpg
NBR.png
SIF.jpg
link.jpg
norveska.gif
oxfam.jpg
plod.png
preda.jpg
sad1.jpg
teslic.jpg
vjeverica.png