UPIP Žepče

ponedjeljak, 14 Decembar 2015 08:21

Dana 10.12.2015 godine učenici četvrtih razreda Opće gimnazije KŠC Don Bosco Žepče posjetili su Udrugu poduzetnika i poslodavaca Žepče. Cilj posjete je bio upoznavanje učenika sa tehnološkim postupkom prerade ljekovitih biljnih vrsta u gotove proizvode dodane vrijednosti (kreme, melemi, eterična ulja). Također, učenici pohađaju izbornu nastavu iz kemijsko-biološkog područja, te u okviru nastavnog plana i programa određene su posjete tehnološkim procesima, a proizvodnja eteričnih ulja u OPZ Agrofarm u suradnji s UPIP Žepče predstavlja jedan od malobrojnih primjera domaće prerađivačke proizvodnje na području općine Žepče. Tijekom ove posjete, učenici su imali priliku povezati teoretske osnove sa praktičnim postupcima koji se primjenjuju u preradi ljekovitog bilja.

petak, 04 Decembar 2015 17:02

Okolnosti poslovanja u međunarodnim uvjetima su se promijenile, konkurencija na tržištu je sve veća, stoga su usvojeni vrlo precizni uvjeti poslovanja koji su obvezni za sve firme koje žele da konkuriraju za projekte financirane iz budžeta međunarodnih financijskih institucija. U svrhu povećanja konkurentnosti i pružanja što potpunije podrške za svoje članove, 01. i 02. prosinca. 2015 godine u Sarajevu, predstavnici Udruge poduzetnika i poslodavaca Žepče učestvovali su na edukativnoj radionici čija je tema bila „Upravljanje razvojnim projektima i FIDIC ugovori“. Seminar je organiziran u okviru projekta „Zeleni ekonomski razvoj“ koji provodi UNDP u BiH.

U okviru navedene teme velika pažnja učesnika posvećena je upravo dijelu koji se odnosio na FIDIC ugovore. Poznavanje međunarodnih procedura i pravnih pitanja od velike je važnosti za uspješno poslovanje, stoga i ne čudi veliki interes velikih tvrtki i svih onih koji djeluju a i misle globalno za ovakvim vidom edukacija.

Menadžment UPIP-a Žepče će svoja saznanja prenijeti na svoje članove, i na taj način povećati njihovu konkurentnost i pružiti im neophodnu podršku.

četvrtak, 03 Decembar 2015 12:04

Nepostojanje kontrole utroška sredstava prikupljenih po osnovu parafiskalnih nameta predstavlja ozbiljan problem privrednim subjektima koji ih plaćaju, istaknuto je na Stručnom Skupu "Mapa parafiskalnih nameta - prijedlozi i preporuke za smanjenje ili ukidanje", koji je održan u Sarajevu 02.12.2015.

Podsjećamo, Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče je u 2014. godini sa ostalim članicama LEDNET mreže u BiH maprirala parafiskalne namete koji opterećuju poslovanje poduzeća i iste dostavila relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH.

Konsultatnt na izradi Mape Goran Dodig izjavio je da svi parafiskalni nameti imaju svoju namjenu ali da je teško utvrditi kako se ta sredstva troše, te da je zbog neusklađenosti broja i vrsta parafiskalnih nameta na različitim nivoima vlasti neophodno sačiniti sveobuhvatnu mapu a na osnovu nje i plan za smanjenje, ukidanje ili preraspodjelu tih nameta.

Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara Tomislav Majić istakao je da trenutno postoji oko 300 parafiskalnih nameta koji opterećuju privredu te da je potrebno sredstva koja su prikupljena na taj način trošiti za ono za šta su namijenjena, ili ih prestati prikupljati.

Direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić naglasio je da postoji pet oblasti parafiskalnih nameta o kojim treba diskutovati i tražiti rješenja, a to su članarina turističkoj zajednici, kantonalne sudske i administrativne takse, vodne naknade, naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, te notarske naknade.

Stručni skup je održan u sklopu projekta „Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“ kojeg provodi Nezavisni biro za razvoj – (NBR) Gradačac i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar. Partnerske organizacije su koordinatori sektora „Politike ekonomskog razvoja u BiH“ u okviru „Programa održivosti civilnog društva u BiH (CSSP)“. CSSP program finansira USAID.

Suorganizatori događaja su VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BiH, te Udruženje „NAŠA PERSPEKTIVA“ u okviru projekta “Jači glas organizacija civilnog društva za bolje poslovno okruženje i veću odgovornost vlada”.

srijeda, 02 Decembar 2015 08:32

Milijuni sadnica smilja posađeni su u prethodnom razdoblju u Hercegovini. Smilje se proizvodi za međunarodno tržište, za kozmetičku industriju, a u posljednje vrijeme sve više i za industriju aromaterapije te za druge oblike primjene za zdravlje čovjeka, piše Večernji list BiH. Škrti hercegovački kamenjar, ali i od korova umorna zemlja, napokon je došao na svoje, a od proljeća će još više jer se radi i sadi kao u dobra, stara vremena kakvih se mnogi još s nostalgijom sjećaju.

Kvaliteta smilja

Kako ističe vlasnik jedne male plantaže u Grudama, posadio je smo 7000 sadnica, a za četiri i pol mjeseca ubrali 1200 kilograma smilja koje su prodali za pet maraka po kilogramu. Od tog novca isplatili smo uloženo, i sadnice i radnike, ističe sugovornik. Upravo ovo dalo je nadu onima koji su strahovali da će tri godine morati čekati na bilo kakve rezultate i koji su se naposljetku bojali hoće li rezultata od toga biti s obzirom na to da su tri godine relativno dugo razdoblje i da ne bi došlo do neke pošasti koja bi mogla uništiti proizvodnju. - Da je smilje kvalitetno, potvrđeno nam je nakon analize u Beogradu gdje su nam stručnjaci kazali kako možemo brati već u ponedjeljak, a rezultati analize su nam javljeni krajem tjedna i onda smo krenuli s berbom smilja, a zatim smo ga prodali lokalnoj tvrtki u Ljubuškom. Uspjeli smo prodati i višak sadnica, govori nam sugovornica koja je, uz spomenutih sedam, posadila još 6 tisuća sadnica smilja, a na proljeće ova obitelj planira posaditi još 20.000 sadnica. Smilje je sađeno u mjestu Medovići na površini od 2000 m2.


Pothvat i iz znatiželje

Zaselak nekad poznat po odličnom duhanu postaje poznat i po kvalitetnom smilju. Sugovornica nam otkriva i kako su se odlučili na ovaj pothvat. - Većina je govorila kako smilje ne može uspjeti u zemlji bez kamena, nego se uporno tvrdilo kako mora bit u kamenu. Mi smo ga odlučili posaditi u zemlji koja nije obrađivana 20-ak godina. Bilo je to zapušteno zemljište na kojem je izniklo i dalo plodove kvalitetno smilje, srušivši još jedan mit o smilju kako ono mora biti u kamenu. U radu, tijekom ova 4 i pol mjeseca, pomagali su joj muž i troje djece, a imala je i radnike pri sadnji i branju. Za pokus Marija je destilirala 20 kg smilja, od čega je nastalo 45 mililitara ulja za kućne potrebe. Do proljeća će se zemlja odmoriti i onda se nastavlja s radom.

ponedjeljak, 30 Novembar 2015 17:28

Veliku medijsku prašinu posljednjih dana diglo je priopćenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je zauzela i objavila službeni stav prema konzumaciji mesa i zaključila kako mesne prerađevine uzrokuju karcinom. Ljubitelji mesa odmah su se pobunili i odbacili takve ideje poručujući kako će i dalje konzumirati meso, odnosno kobasice, šunku, slaninu i slično, piše Večernji list BiH. Naravno, istina nije crno-bijela pa je SZO pojasnio da su komponente koje mesne prerađevine čine nezdravim zapravo konzervansi, pojačivači ukusa, dim i slično.

Za ljubitelje mesa dodatno opterećenje je, opet po pisanju medija, što meso staro više od deset godina koje se čuva kao robna rezerva umjesto na otpadu završava na tanjurima građana BiH. Dok se trgovci ljute na priopćenje SZO-a, ali i na napise medija, opterećeni općenito lošim životnim standardom i uglavnom zabrinuti kako će spojiti kraj s krajem, većina potrošača u BiH uglavnom se ne brine puno za ova priopćenja jer je na njihovim stolovima ionako sve manje ovog proizvoda. Tako se danas najmanje mesa u Europi konzumira u Turskoj i Bosni i Hercegovini.

U BiH se po stanovniku godišnje na stolu nađe 33,9 kilograma mesa, što je skoro najmanje u Europi. Manje mesa se jede samo u Turskoj, 33,4. Nalazimo se i ispod svjetskog prosjeka koji je 42 kg godišnje po stanovniku.

Najveći potrošači mesa u Europi su Austrija (106,4 kg), Luksemburg (98,8 kg), Portugal (90,3 kg) te Španjolska (93,1 kg). Ostale države kreću se u rasponu od 60 do 90 kilograma mesa godišnje po stanovniku.

U Srbiji se, prema podacima UN-ove organizacije, potroši 49,3 kg, Hrvatskoj 62, a Crnoj Gori čak 77,3 kg godišnje. Prema podacima iste organizacije, najviše mesa konzumiraju Australci, Novozelanđani i stanovnici Sjedinjenih Američkih Država. Osim toga, čini se da potrošači u BiH još uglavnom traže takozvanu tvrdu kvalitetu, što zapravo znači samo osnovnu higijenu, ne brinući puno ni o podrijetlu, a niti o načinu uzgoja. Iako građani BiH tradicionalno najviše jedu govedinu i svinjetinu, potrošnja mesa peradi, a posebice piletine, udvostručila se u posljednjih pet godina, čemu je osnovni razlog cijena. Pileće meso je obično najjeftinije meso koje se može naći i sve dok namirnice zadovoljavaju osnovnu kvalitetu, sanitarne i kriterije sigurnosti hrane, one će pronaći kupca ukoliko je cijena adekvatna. Inače, u svijetu postoji ogromna potražnja za mesom.

U razdoblju od 50 godina potrošnja mesa u svijetu značajno se povećala.

ponedjeljak, 30 Novembar 2015 17:09

Predstavnici UPIP-a Žepče 26 i 27. studenog 2015. sudjelovali  na dvodnevnoj tematskoj konferenciji posvećenoj modelima za transfer tehnologija i mogućnostima njegovog razvoja u BiH. Konferenciju su organizirali djelatnici Agencije Preda PD u suradnji sa Univerzitetom u Banja Luci, u čijim prostorijama je i organizirana dvodnevna konferencija, a uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH i Grada Prijedora. Na konferenciji su učestvovali predstavnici: visokoškolskih ustanova, instituta, privrede, poslovnih udruženja i klastera, privrednih komora, udruženja inovatora i ostali zainteresirani pojedinci.

U okviru konferencije predstavljena su iskustva sistema za transfer tehnologije u BiH, kao i iskustva i prakse iz EU zemalja: Hrvatske (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG-BICRO) i Slovenije (NCP SMEs Slovenija). Posebna pažnja je posvećena mogućnostima uspostavljanja lokalnog centra za pružanje i razvoj usluga vezanih za proces transfera tehnologija.

ponedjeljak, 23 Novembar 2015 15:34

Izvršna direktorica UPIP-a Žepče, gđa. Mira Jović prisustvovala na prezentaciji dokumenta „Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2015. godinu“, održanoj u prostorijama EU Delegacije u BiH u Sarajevu. Prema nalazima Komisije, Bosna i Hercegovina se vratila na reformski put i započela s rješavanjem preostalih prioriteta na putu pristupanja Europskoj uniji kao što je pokazalo i usvajanje Reformske agende u julu. Za dalji napredak zemlje na europskom putu, potrebno je ostvariti smisleni napredak u provedbi Reformske agende kao jedan od uslova da bi Europska unija razmatrala zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo. Politički konsenzus o europskoj budućnosti zemlje izražen u Zajedničkoj izjavi iz februara ove godine treba dalje pretočiti u usvajanje i harmoniziranu primjenu potrebnih reformi u cijeloj zemlji. Također, da bi se zemlja mogla konkretno pozabaviti narednim koracima na svom putu europskih integracija potrebno je jačanje javne uprave, unaprjeđenje suradnje na svim razinama i uspostavljanje učinkovitog mehanizma koordinacije po pitanjima koja se tiču Europske unije. Od domaćih vlasti se očekuju rezultati po ključnim preostalim prioritetima u pravosuđu u skladu s preporukama Strukturiranog dijaloga o pravosuđu. Od Bosne i Hercegovine se dalje očekuje pozitivno ispunjavanje uslova u provedbi Sporazuma o stabilizaciju i pridruživanju, uključujući i prilagodbu nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

petak, 20 Novembar 2015 16:28

Važna agrotehnička mjera u obradi tla je jesensko duboko oranje na svim površinama koje su nakon skidanja usjeva ostale slobodne.

Često se postavlja pitanje zbog tehničkih problema zaoravanja kukuruzinca, što raditi s biljnim ostacima. Struka oduvijek zastupa zaoravanje žetvenih ostataka, a nikako njihovo spaljivanje. Iako biljni ostaci kukuruza često izazivaju probleme zbog velike mase prilikom sjetve naredne kulture, usitnjavanjem biljnih ostataka i dubokim zaoravanjem na 20-30 cm uz dodatak UREA- e obogaćujemo tlo humusom. Na taj način se dodatkom dušika žetveni ostaci brže razlažu, povećava se mikrobiološka aktivnost tla a samim time se osigurava povoljniji C/N omjer.

Organska tvar u tlu sadrži oko 50 % C i oko 5 % N , pa je omjer C/N približno 10:1. Oranjem se najčešće zaoravaju žetveni ostaci i organska gnojiva širokog C/N omjera. Mikroorganizmi svojom aktivnošću dovode do sužavanja tog omjera u procesu oksidacije ugljika. Sve dok C/N omjer ne padne na određenu vrijednost mikroorganizmi sav oslobođeni dušik koriste za svoje potrebe. Zbog tog razloga preporučujemo dodavanje UREA-e naročito kod zaoravanja slame i kukuruzinca, kako bi se spriječila dušična depresija. Oslobađanje dušika i mogućnost usvajanja višim biljkama započinje tek kad je C/N odnos manji od 25:1. Jedan dio djelomično razložene svježe organske tvari se daljnjim postupkom humifikacije uz pomoć mikroorganizama pretvara u humus. Tako dobivene hranive tvari iz žetvenih ostataka imaju sličnu hranidbenu vrijednost za biljke kao one iz stajnjaka.

Osim tog značaja, humus je važan za održavanje povoljne strukture tla u procesu nastanka organomineralnih strukturnih agregata. Važnost humusa promatramo ne samo s biološkog nego s fizičkog i kemijskog aspekta. U fizičkom smislu humus popravlja vodozračni režim i toplinska svojstva tla.

Kod nastanka strukturnih agregata poboljšava aeraciju i drenažu tla. Humus poboljšava kemijska svojstva tla kao i njegovu pufernu sposobnost. Sve nevedene činjenice opravdavaju važnost zaoravanja biljnih ostataka naročito na tlima gdje nema mogućnosti unošenja organskih gnojiva. Osim zaoravanja biljnih ostataka preporučuje se i uvođenje siderata u plodored. Sideracija ili zelena gnojidba je planirano unošenje u tlo nadzemne mase određenih kultura uzgojenih isključivo za tu svrhu. Siderati obogaćuju tlo organskom tvari, poboljšavaju biološku aktivnost tla, koriste teže pristupačna hraniva, dok na težim tlima vrše i biološku drenažu tla.

Na lakšim tlima povećavaju kapacitet tla za vodu, utječu na pedohigijenu te osiguravaju opskrbu tla organskom tvari i bolju pristupačnost hranivih elemenata. Za sjetvu siderata mogu se koristiti; leguminoze (grahorica, lupina, bob i djeteline), krmna repica, uljana rotkva, bijela gorušica, krmna ogrštica, facelija i heljda. Odabir siderata ovisi o vremenu u kojem se može zasijati, odnosno o tome kada je površina slobodna i skinut glavni usjev. Najčešće se zasijavaju krajem ljeta nakon skidanja žitarica, uljarica ili povrća. Takvi usjevi koji se zasijavaju krajem ljeta i ostaju kroz zimu kao pokrovni usjevi moraju biti otporni na niske temperature, oni ujedno i sprečavaju ispiranje nitrata u tlu, te je na taj način osigurano maksimalno iskorištavanje hraniva. Zaoravanje siderata ima povoljan utjecaj kako na teškim, tako i na pjeskovitim tlima, naročito se preporučuje na površinama koje se gnoje samo mineralnim gnojivima.

Siderati se ne zasijavaju za komercijalnu proizvodnju, ali imaju važnu ulogu u plodoredu kod intenzivne ratarske i povrtlarske proizvodnje. Neki od siderata su izuzetno dobri kao usjevi koji sprečavaju širenje nematoda kod uzgoja u monokulturi (kod uzastopnog uzgoja istog usjeva naročito povrća). Još jedan od razloga sjetve siderata je ekološka osviještenost i učinkovitost gospodarstva, koje na taj način primjenjuje manje mineralnih gnojiva, i sprečava ispiranje nitrata. Obzirom da je u sklopu mjera nitratne direktive predviđena i sjetva siderata sve češće se takvi usjevi zasijavaju na poljoprivrednim površinama.

Poljoprivredni proizvođači posljednjih nekoliko godina su intenzivnije započeli sa sjetvom siderata, ne samo radi zakonske obaveze, nego i iz razloga jer su uvidjeli da ne smiju stalno uzgajati istu kulturu na istoj površini, nego moraju radi proširenja plodoreda i sprečavanja bolesti i štetnika uvoditi siderate. Siderati koji su posijani tijekom ljeta a ne podnose zimu i niske temperature obično se zaoravaju prije jesenskih mrazova kako bi se u tlo unijela što veća količina biljne mase, a oni koji ostaju preko zime kao pokrovni usjev zaoravaju se na proljeće prije sjetve jarih usjeva.

srijeda, 18 Novembar 2015 10:49

Aktivnosti UPIPa Žepče  možete pratiti i na facebook stranici

 

ponedjeljak, 16 Novembar 2015 09:31

Objavljen je radni program "Horizon 2020" za 2016. i 2017. godinu. Program, koji je otvoren i za Bosnu i Hercegovinu, sadrži pregled oblasti u kojima će se financirati projekti u naredne dvije godine, a dostupan je na linku.

"Horizon 2020" je novi program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014-2020 i otvara mogućnosti razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. "Horizon 2020" je financijski instrument koji implementira "Uniju inovacija", jednu od ključnih inicijativa strategije "Europa 2020" usmjerenih prema razvoju globalne konkurentnosti Europske unije. "Horizon 2020" se sastoji iz tri "stuba" i to "izvrsna nauka", "industrijsko vodstvo" i "društveni izazovi". Za implementaciju ovog programa Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine planiran je iznos od 79,4 milijardi EUR.

Korisnici ovog programa su univerziteti, istraživački i naučni centri, predstavnici industrije, te mala i srednja poduzeća. Njime se također nastoji poticati ulaganje u privatni sektor, s naglaskom na promociju istraživanja i inovacija, te stvaranje novih vrijednosti i ubrzanje razvoja tehnologija u inovativnim proizvodima, procesima i uslugama.

 

Izvor: e-Kapija


Warning: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable in /home/upipzepce/public_html/templates/fw_mazaya/html/com_k2/default/user.php on line 292
Stranica 12 od 20

O nama

HTML 5Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepče osnovana je 1999.godine kao nevladina, neprofitna organizacija. Osnivači udruge su privrednici općine Žepče. Udruga djeluje na principu dragovoljnog učlanjenja pravnih osoba-poduzetnika, fizičkih osoba, nezaposlenih žena, mladih i ostalih koji žele zajednički raditi na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja u općini Žepče, ali i šire.

kontakti

Gdje se nalazimo

EU.jpg
NBR.png
SIF.jpg
link.jpg
norveska.gif
oxfam.jpg
plod.png
preda.jpg
sad1.jpg
teslic.jpg
vjeverica.png